Članovi

E-mail: sanja.lovric@ufzg.hr

Sanja Lovrić Kralj docentica je na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2014. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Paradigme tridesetih godina 20. st. u hrvatskoj dječjoj književnosti. Kao znanstvena novakinja radila je na projektu Ministarstva znanosti Hrvatska bibliografija dječje književnosti do 1945. voditelja prof. dr. sc. Berislava Majhuta. Surađivala je na projektu Hrvatske zaklade za znanost Uspostavljanje međukulturnih poveznica kroz prijevode dječje književnosti: tekst, kontekst, strategije (BIBRICH UIP-2014-09-9823), voditeljice doc. dr. sc. Smiljane Narančić Kovač.
S Berislavom Majhutom suautorica je knjige Oko hrvatske dječje književnosti (2020.). Uredila je dva obljetnička zbornika: s Berislavom Majhutom i Smiljanom Narančić Kovač uredila je zbornik radova „Šegrt Hlapić“ od čudnovatog do čudesnog (2015.), a s Andrijanom Kos-Lajtman i Nadom Kujundžić zbornik radova Stoljeće „Priča iz davnine“ (2018.) Autorica je četrdesetak znanstvenih radova iz područja dječje književnosti i povijesti hrvatske dječje književnosti. Sudjelovala je na tridesetak međunarodnih znanstvenih konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 2019. je predsjednica Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti. Članica je uredništva časopisa Libri & Liberi: časopis za istraživanje dječje književnosti i kulture.

Područja interesa: Povijest hrvatske dječje književnosti, dječja kultura, mediji.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 7. svibnja 2010.
Tajnica HIDK 2010. – 2019.
Predsjednica HIDK 2019.

Radovi autorice

E-mail: berislav.majhut@ufzg.hr

Radovi autora

Rođen je 1956. u Zagrebu. Maturirao je na Matematičkoj (XV.) gimnaziji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1980. Komparativnu književnost kao A predmet i Filozofiju kao B predmet.
Akademsku godinu 1981/82 proveo je na stipendiji na Colegio de Mexico, Mexico DF. gdje se bavio istraživanjem narativnog prostora u pripovijetkama suvremenog meksičkog pisca Juana Josea Arreole.
Od 1984. do 1993. bio je voditelj dnevnog programa na HTV.
Magistrirao je 1988. s radnjom Problem oblikovanja prostora u pripovijetki i prostor u pripovijetkama Vladana Desnice.
Šest mjeseci 1990/91 je radio u Ministarstvu informiranja u Odjelu za praćenje stranih medija kao prevoditelj s engleskog i španjolskog.
Od 1993. do 1997. radio je kao kustos u Hrvatskom školskom muzeju. Kustoski ispit položio je 1995. s radnjom Ilustracije u «Knjižnici za mladež» Hrvatskog pedagoško-književnog zbora do 1918.
Od 1997. predaje i kolegije vezane uz dječju književnost i medijsku kulturu na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji (danas Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek Petrinja).
Doktorirao je 12. ožujka 2003. s doktorskim radom Rani hrvatski dječji roman iz perspektive implicitnog čitatelja.
Od 2007. voditelj je znanstvenog projekta Hrvatska bibliografija dječjih knjiga do 1945. Član je znanstvenog projekta

Priredio je prvo kritičko izdanje jednog djela dječje književnosti u Hrvatskoj 2010. (Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Jašu Dalmatina u sklopu Sabranih djela Ivane Brlić Mažuranić urednika Vinka Brešića).

Autor je knjiga Pustolov, siroče i dječja družba, 2005. o hrvatskom dječjem romanu do 1945., U carevoj misiji, 2016., prva znanstvena monografija posvećena jednom jedinom djelu hrvatske dječje književnosti (Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića), u suautorstvu sa Štefkom Batinić Hrvatske slikovnice do 1945., 2017., O nekim teškoćama koje nastaju prilikom olakšanja, 1993., pripovijetke te „Neusporediva“ protiv slučajne sličnosti, 2001., roman.

E-mail: javor.ranka@gmail.com

Knjižničarska savjetnica, prof. Ranka Javor rođena je u Zagrebu  8. travnja 1953. godine, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala komparativnu književnost, povijest umjetnosti i bibliotekarstvo. U Knjižnicama grada Zagreba radila je četrdeset godina i umirovljena je kao voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu u Gradskoj knjižnici. Godinama sustavno prati izdavaštvo za djecu i mladež, kao i ilustraciju dječje knjige. U Gradskoj knjižnici od 1993. godine vodi specijalnu zbirku literature, Zaštićeni fond dječje knjige, u kojoj prikuplja vrijedna antikvarna izdanja, izbor iz tekuće produkcije, ilustrirane knjige i slikovnice te stručnu literaturu o književnosti za djecu i mladež. Zbirka danas ima 7000 naslova. Uredila je šesnaest zbornika radova s područja dječje književnosti, knjižničarstva i poticanja čitanja u izdanju Knjižnica grada Zagreba. Kao voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu, koji je Hrvatska sekcija IBBY-ja (International Board on Book for Young People), radila je na poslovima međunarodne suradnje i promocije hrvatskih autora u svijetu putem kandidatura za Andersenovu nagradu, Nagradu „Astrid Lindgren“, odabir knjiga na IBBY Honour List i organizaciji nastupa hrvatskih ilustratora na međunarodnim izložbama. O problematici dječje knjige i knjižnica, ilustraciji, čitanju i dječjoj literaturi pisala je brojne članke u časopisima, priloge za Hrvatsku enciklopediju i kataloge ilustracija te kao urednica pogovore, predgovore i recenzije za mnoge nakladnike. Priredila je monografiju i izabrana djela Zvonimira Baloga u dvanaest knjiga te nekoliko zbirki hrvatskih narodnih bajki. Višekratno bila je članica prosudbenih povjerenstava Nagrade “Grigor Vitez” i nagrade “Ovca u kutiji” te je 2016. dobila posebno priznanje “Crna ovca” za promoviranje hrvatske slikovnice u zemlji i svijetu te posebno priznanje Nagrade “Grigor Vitez” za ukupni doprinos u promicanju hrvatske dječje knjige u Hrvatskoj i u svijetu. Godine 2016. Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje svom članu Ranki Javor Kukuljevićevu povelju u znak priznanja za zasluge na unapređenju knjižničarske struke u Hrvatskoj. Također, bila je članica Stručnog povjerenstva za dječju knjigu pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Posljednjih pet godina sudjeluje u Balogijadi ( www.balogijada.hr) nacionalnoj učeničkoj manifestaciji u organizaciji Osnovne škole “Grigor Vitez” Sveti Ivan Žabno kao stručna suradnica i članica prosudbenog povjerenstva likovnog natječaja za učenike osnovnih škola u Hrvatskoj.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 11. svibnja 2011.

Email: mverdonik@uniri.hr

Maja Verdonik (Rijeka, 1962.) studirala je hrvatski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. Akademski stupanj magistrice znanosti u području filologije Maja Verdonik stekla je 1998. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorat znanosti iz područja teorije i povijesti književnosti, 2008. godine obranivši disertaciju s naslovom Gradsko kazalište lutaka u Rijeci i hrvatska lutkarska scena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Autorica je tri znanstvene knjige s naslovima: U okrilju riječke Thalije (2004), Monografija Gradskog kazališta lutaka Rijeka (1960. – 2010.) (2010) i Lutkarski žanrovi na sceni Gradskoga kazališta lutaka Rijeka i suvremeno hrvatsko lutkarstvo (2011. – 2019.) (2019), te mnogih znanstvenih i stručnih radova. Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci Maja Verdonik predaje kao izvanredna profesorica kolegije iz područja dječje književnosti i medijske kulture. Članica je Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti od osnutka 2010. godine, te je bila članicom Uredništva znanstvenog časopisa ove Udruge, Libri & Liberi od 2011. do 2014. godine. Od akademske godine 2019./2020. voditeljica je UNIRI-plus projekta Sveučilišta u Rijeci Slikovnica u dječjem vrtiću i osnovnoj školi. Dobitnica je Nagrade za nastavnu izvrsnost Sveučilišta u Rijeci za akademsku godinu 2017./2018.

Područja interesa: dječja književnost u umjetničkim transpozicijama, povijest lutkarskog kazališta u Rijeci u kontekstu hrvatskog lutkarstva, slikovnica.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 7. svibnja 2010.

Radovi autorice

E-mail: pikalova.aa@gmail.com

Anna Pikalova was born in Ukraine. After she qualified as a primary school teacher, Anna studied English, the Ukrainian language and literature at H. S. Skovoroda Kharkiv National Pedagogical University. At the beginning of the professional career, she worked as an English teacher. In 2009, Anna defended the dissertation at H. S. Skovoroda Kharkiv National Pedagogical University and received the degree of candidate of philological sciences. From 2009 to 2011, she was the head of the Department of Foreign Philology at Municipal Establishment “Kharkiv Humanitarian-Pedagogical Academy” of the Kharkiv Regional Council. In 2015, Anna was appointed Dean of the Faculty of Foreign Philology and Musical Art. Today, Anna is working at the Faculty of Social and Pedagogical Sciences and Foreign Philology at Municipal Establishment “Kharkiv Humanitarian-Pedagogical Academy” of the Kharkiv Regional Council as an associate professor, teaching courses in the field of methods of teaching English, academic writing, English-language literature, children’s literature in particular. In addition to teaching, Anna participates in conferences and writes research works in the field of children’s poetic discourse. Anna is a member of TESOL Ukraine, as well as a member of the scientific organization Center for Ukrainian-European Scientific Cooperation.

Područja interesa: children’s poetry, identity of the children’s poet, emotions in children’s poetry.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od ožujka 2023.

Radovi autorice

E-mail: matea.butkovic@gmail.com, matea.butkovic@uniri.hr

Matea Butković je profesor engleskog i njemačkog jezika i književnosti i predavač na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Diplomu profesora stekla je 2010. godine pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a doktorat znanosti 2017. godine pri Filozofskom fakultetu (odsjek za Američke studije) Sveučilišta u Ljubljani. Redovito sudjeluje na domaćim i stranim znanstvenim i stručnim skupovima, a znanstveni interesi joj uključuju interkulturalno obrazovanje,  interkulturalne kompetencije nastavnika i učenika/studenata i interkulturalne sadržaje u nastavi stranih jezika.

Područja interesa: Interkulturalno obrazovanje, interkulturalne kompetencije, interkulturalni sadržaji u nastavi stranih jezika.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 6. ožujka 2019.

Radovi autorice

E-mail: smiljnk@gmail.com

Diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik, magistrirala filologiju (književnost) te doktorirala filologiju (anglistika) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Učiteljskom fakultetu istoga sveučilišta predaje kolegije iz dječje književnosti na engleskom jeziku. Bila je voditeljica uspostavnoga znanstvenoistraživačkoga projekta Hrvatske zaklade za znanost o prijevodima dječje književnosti BIBRICH UIP-2014-09-9823 (2015. – 2018.). Voditeljica je znanstvenoga Centra za istraživanje dječje književnosti i kulture Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu od osnutka (2018). Glavna je urednica časopisa Libri & Liberi od početka izlaženja 2012. Od 2010. do 2019. bila je dopredsjednica HIDK. Zajedno s kolegom R. Bacaljom predvodila je organizaciju međunarodne konferencije Child and the Book Beyond the Canon of Children’s Literature u organizaciji HIDK i Sveučilišta u Zadru (2019.)

Objavila je autorske znanstvene knjige Trojna struktura Gundulićevih “Suza sina razmet­noga” (1994.) i Jedna priča – dva pripovjedača: slikovnica kao pripovijed (2015.) te više od devedeset znanstvenih i stručnih radova. Uredila je samostalno ili u suuredništvu četiri znanstvene uredničke knjige od kojih su tri tematski povezane uz dječju književnost: „Šegrt Hlapić“ od čudnovatog do čudesnog: zbornik radova (s B. Majhutom i S. Lovrić Kralj, 2015.), Prijevodi dječje književnosti: pogled iz Hrvatske (s I. Milković, 2019.) i Hlapić u bijelom svijetu (2019.).

Područja interesa: poredbena književnost, dječja književnost, teorija i povijest slikovnice, teorija pripovijedi, prijevodi, primijenjena lingvistika .

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 7. svibnja 2010.

Radovi autorice

E-mail: hhorzic1@gmail.com

Helena Horžić (1991., Varaždin) diplomirala je na učiteljskom studiju s engleskim jezikom s temom diplomskoga rada The Child Chimney Sweep in English Childrenʼs Literature.

Članica je Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti (HIDK) od 2017. godine, a od tada i volontira u tajništvu uredništva znanstvenoga časopisa Libri & Liberi gdje je trenutačno mlada urednica. Od lipnja 2019. godine tajnica je Centra za istraživanje dječje književnosti i kulture (CIDKK) na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.

Sudjelovala je kao izlagač na međunarodnim konferencijama u Osijeku (International Conference on Literature, 2018.), Sofiji, Bugarska (Sociocultural Dimensions of Childhood, 2018.) te u Zadru (The 14th Child and the Book Conference: Beyond the Canon (of Children’s Literature, 2019.).

Područja interesa: položaj djeteta i učenika u prošlosti, knjige za djecu, medijska kultura.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 7. ožujka 2017.

E-mail: a.balicsimrak@gmail.com

Antonija Balić rođena je 1969. u Patni, Indija. Godine 1992. diplomira na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na Kiparskom odsjeku a 2017. doktorira na poslijediplomskom doktorskom studiju Kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja za svoj umjetnički rad. Članica je Hrvatskoga društva likovnih umjetnika i Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti. Godine 2019. pokreće projekt arts.creativity@education s ciljem promoviranja umjetničke pedagogije i metoda istraživanja u području umjetnosti. Autorica je triju monografija koje se bave umjetničkim aktivnostima u ranome i predškolskom odgoju i obrazovanju. https://www.antonijabalic.com

Područja interesa: Umjetnost, obrazovanje, djetinjstvo.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 1. srpnja 2010.

Radovi autorice

E-mail: dzima@hrstud.hr, dubravkazima@zoho.com

Dubravka Zima rođena je u Zagrebu, gdje je završila Klasičnu gimnaziju i diplomirala 1995. na Odsjeku za kroatistiku na Filozofskom fakultetu. Od 1995. do 2009. bila je zaposlena kao znanstvena novakinja u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta, od 2009. zaposlena je na Odjelu (Odsjeku) za kroatologiju na Hrvatskim studijima, danas Fakultetu hrvatskih studija. Magistrirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U ak. god. 2015/2016. i 2017/2018. predavala je kao gostujuća profesorica na Sveučilištu u Torontu (University of Toronto, Department of Slavic Languages and Literatures). Objavila je knjige Ivana Brlić-Mažuranić (Zagreb, ZZOK, 2001.) Kraći ljudi. Povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu (Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Školska knjiga, 2011.) i Praksa svijeta: biografija Ivane Brlić-Mažuranić (Zagreb, Naklada Ljevak, 2019.), te  suautorsku knjigu Uvod u dječju književnost s Marijanom Hameršak (Zagreb, Leykam international, 2015.).

Područja interesa: dječja književnost, adolescentska književnost, kulturna povijest djetinjstva i mladosti, hrvatska književnost.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 21. prosinca 2016.

Radovi autorice

E-mail: smataija@unizd.hr

Sanja Vrcić-Mataija izvanredna je profesorica na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću, Sveučilišta u Zadru, nositeljica kolegija iz dječje književnosti, teorije književnosti, medijske i scenske kulture. Doktorirala je 2010. na Filozofskom fakultetu u Rijeci s temom Tipologija hrvatskoga realističkoga dječjeg romana 1991.-2001. Sudjelovala je u organiziranju nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova kao i u uređivanju nekoliko zbornika radova, pretiska starih gospićkih novina  te leksikografskih izdanja. Izlagala je na 30-ak domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija te objavila preko pedeset znanstvenih i stručnih radova vezanih uz dječju književnost i kulturološke osobitosti zavičajnosti. Suautorica je znanstvene monografije Tragom ličke zavičajnosti, autorica znanstvene monografije Hrvatski realistički dječji roman (1991.-2001.) te suurednica  monografije 100 godina učiteljskog obrazovanja u Gospiću. Bila je suradnica na projektu Hrvatska pisana baština od 17. do 19. st., Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Suradnica je na europskom projektu EXCOVER Interreg Italy – Croatia: Experience, Discover & Valorise Hidden Treasure Towns and Sites of AdriaYc Area.

Područja interesa: hrvatska dječja književnost, poetika suvremenog hrvatskog dječjeg romana, zavičajnost u jeziku i književnosti, kulturološke osobitosti ličke zavičajnosti.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 7. svibnja 2010.

Radovi autorice

E-mail: iodza@ffst.hr

Ivana Odža (1983) rođena je u Splitu. Diplomirala je hrvatski i talijanski jezik i književnost  na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (2006). Doktorsku disertaciju iz područja usmene književnosti obranila je 2016. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2006. do 2010. godine radila je kao vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu u Splitu. Istovremeno je radila u osnovnoj školi u Drnišu kao učitelj hrvatskog i talijanskog jezika. Trenutno je zaposlena je kao docentica na Filozofskom fakultetu u Splitu. Predaje metodičke i književne kolegije na Odsjeku za učiteljski studij. Objavljuje stručne i znanstvene radove iz područja metodike nastave hrvatskog jezika te hrvatske književnosti. Članica je Matice hrvatske te Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti.

Područja interesa: Metodika nastave hrvatskoga jezika, dječja književnost, usmena književnost, suvremena hrvatska književnost.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 14. svibnja 2019.

Radovi autorice

E-mail: nikola.novakovic@zvu.hr

Dr. sc. Nikola Novaković diplomirao je anglistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na istom je fakultetu doktorirao 2017. godine. Zaposlen je kao predavač engleskog jezika na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, a kao vanjski suradnik izvodi nastavu na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Autor je knjige Funkcija humora u djelima Thomasa Pynchona (2020). Objavio je znanstvene radove o E.A. Poeu i Vladimiru Nabokovu, Davidu Lynchu, Shirley Jackson, Thomasu Pynchonu, Hermannu Huppenu te Edwardu Goreyju. Član je Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti (HIDK), Centra za istraživanje dječje književnosti i kulture (CIDKK) te uredništva časopisa Libri & Liberi: časopis za istraživanje dječje književnosti i kulture.

Područja interesa: Humor, dječja književnost, strip, slikovnice.

Članstvo u Udruzi: 

Član HIDK od 12. listopada 2020.

Radovi autora

E-mail: skava.slag@gmail.com

Rođena je 1955. živi u Zadru i učiteljica je u invalidskoj mirovini. Objavila je više knjiga za djecu — romani, priče, pjesme, slikovnice, edukativne kartice. Godine 2013. njezin roman Dragi Olivere ovjenčan je Nagradom Grigor Vitez. Za internetski časopis Kvaka piše blog o romanima za djecu i mlade pod naslovom Ispovijed jedne čitateljice. (fotografirala Adrijana Vidić)

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 30. siječnja 2018.

E-mail: ikrumes@gmail.com

Dr. sc. Irena Krumes docentica je na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Stossmayera u Osijeku i vanjska suradnica na Odjelu društveno-humanističkih znanosti na Sveučilištu u Slavonskome Brodu.  Nositeljica je kolegija  Metodika hrvatskoga jezika I i II, Korelacijsko-integracijski sustav u nastavi hrvatskoga jezika, Leksikologija i tvorba riječi u hrvatskome jeziku, Dječja književnost, Jezične igre, Predvježbe čitanja i pisanja, Dječja književnost i medijska kultura. U svome znanstvenom radu posebno se bavi ranim učenjem materinskoga jezika, lingvodidaktikom, poučavanjem gramatike u osnovnoj školi, proučava jezične igre u nastavi, a bavi se i poviješću jezika, leksikologijom, leksikografijom, terminologijom. Autorica je više od četrdeset  stručnih i znanstvenih radova koje je izlagala u zemlji i inozemstvu. Članica je Hrvatskoga filološkoga društva, Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti  i potpredsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Brodu. Pokrenula je Udrugu UPKO – Udrugu za poticanje kulture i obrazovanja u Slavonskome Brodu i radi na lokalnim projektima za predškolsku i školsku djecu u području rane pismenosti.

Područja interesa: Rano učenje i poučavanje hrvatskoga jezika, leksikologija, leksikografija, lingvodidaktika, dječja književnost i medijska kultura, povijest jezika.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 20. svibnja 2015.

Radovi autorice

Andrijana Kos-Lajtman (Čakovec, 1978.) izvanredna je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je nositeljica različitih kolegija iz hrvatske i svjetske književnosti. Znanstvenim je interesima najviše usmjerena suvremenoj književnosti. Objavila je šezdesetak znanstvenih radova u domaćim i stranim publikacijama te dvije znanstvene knjige: Autobiografski diskurs djetinjstva (Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.) i Poetika oblika – suvremene konceptualne i hipertekstualne proze (Naklada Ljevak, Zagreb, 2016.). Članica je uredništva znanstvenih časopisa Libri&liberi (Zagreb), Detinjstvo (Novi Sad) i Istraživanja (Mostar). Autorica je pjesničkih zbirki Jutarnji laureat (Grad Čakovec, 2008.), Lunule (Disput i DHK, Zagreb, 2012., nagrada „Dobriša Cesarić“), Teleidoskop (HDP, Zagreb, 2018., finale nagrade „Ivan Goran Kovačić“), Stepenice za Stojanku K. (V.B.Z., Zagreb, 2019., finale nagrade „Fran Galović“) te Zarazna zona (Fraktura, 2021., suautorstvo s Damirom Radićem). Pjesme su joj prevođene na makedonski, slovenski i mađarski jezik te objavljivane u brojnim domaćim i stranim časopisima. Povremeno se bavi književnom kritikom, kao i filmom. Autorica je dokumentarno-eksperimentalnih filmova (suautorstvo s Damirom Radićem) Tihi rubovi (2019) i Dan antifašizma (2019). Članica je Hrvatskog društva pisaca (HDP) i Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti (HIDK). Urednica je i voditeljica književno-kulturne tribine KAČ na Učiteljskom fakultetu, Odsjeku u Čakovcu.

Područja interesa: Književnost 20. i 21. stoljeća (za djecu i odrasle), interakcije književnosti i filma, suvremena poezija.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 7. svibnja 2010.

Radovi autorice

E-mail: kristinagiacometti@yahoo.com

Kristina Giacometti je učiteljica engleskog jezika u Osnovnoj školi Ivana viteza Trnskog u Novoj Rači. Uz rad u nastavi, sudjeluje na konferencijama te piše radove iz područja dječje književnosti.

Područja interesa: dječja književnost.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 7. svibnja 2010.

Radovi autorice

E-mail: zeljka.n.flegar@gmail.com

Željka (Nemet) Flegar predaje kolegije iz engleskoga jezika, Dječja književnost na engleskom jeziku, Dječja medijska književnost na engleskom jeziku i Dramska radionica na engleskom jeziku na Fakultetu za odgojne i obrazovanje Sveučilišta u Osijeku. Bavi se istraživanjima iz istih područja, posebice posebnostima i odstupanjima engleskoga jezika u kontekstu književnoga diskursa, povijesnoga razvoja dječje kulture i medijskih adaptacija. Izlaže na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu (SAD, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Španjolska) te objavljuje radove u međunarodno priznatim časopisima (International Research in Children’s Literature, Cambridge Quarterly, Detskie chtenia, English Literature). Dobitnica je stipendije Children’s Literature Association 2013. godine. Članica je Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti (HIDK) i International Research Society for Children’s Literature (IRSCL). Autorica je sveučilišnog priručnika Kazališna improvizacija, jezik i komunikacija (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, 2016.) i suurednica zbornika Children and Languages Today: First and Second Language Literacy Development (Vernon Press, 2019). Članica je Uredništva časopisa Libri & Liberi. Dobitnica je Fulbright stipendije za istraživački rad za akademsku 2020./2021. godinu.

Područja interesa: engleski jezik, dječja književnost, dječja medijska kultura, dramska kultura.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 21. travnja 2011.

Radovi autorice

E-mail: kivon@unizd.hr

Katarina Ivon rođena je 21. srpnja 1976. u Zadru gdje je završila osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (studijska grupa Hrvatski jezik i književnost) diplomirala je 2000. godine. Na istom je fakultetu doktorirala 2011. godine. Od 2019. godine u znanstveno-nastavno je zvanju izvanredne profesorice na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru. Nositeljica je kolegija: Temeljni pojmovi teorije književnosti, Hrvatska usmena književnost, Hrvatska suvremena književnost, Hrvatska književnost u dijaspori, Suvremene teorije u dječjoj književnosti. Aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, a njezini primarni znanstveni interesi usmjereni su novijoj i dječjoj hrvatskoj književnosti, književnoj i kulturnoj teoriji, posebice književnoj imagologiji. Objavila je više znanstvenih i stručnih radova, prikaza i osvrta te recenzirala niz znanstvenih i stručnih radova za znanstvene časopise i zbornike radova. Autorica je znanstvene monografije Od Kačića do Svačića. Imagologija i ideologija zadarskih koledara objavljene 2018. godine Izvršna je urednica znanstvenoga časopisa Magistra Iadertina koji izdaje Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru te suurednica zbornika radova Dijete i estetski izričaji. Članica je uredništva znanstvenog časopisa za istraživanje dječje književnosti i kulture Libri&Liberi te članica uredništva časopisa Zadarska smotra koji izdaje Ogranak Matice hrvatske u Zadru.

Područja interesa: Dječja i novija hrvatska književnost, književna i kulturna teorija, književna imagologija.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 27. siječnja 2014.
Dopredsjednica HIDK 2019.

Radovi autorice

E-mail: tea.dvorscak@gmail.com

Tea Dvoršćak Kavur (1994.) diplomirala je na Diplomskom studiju Rani i predškolski odgoj i obrazovanje na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2019. godine je tajnica Udruge hrvatskih istraživača dječje književnosti te odgajateljica u Dječjem vrtiću “Budućnost”. U časopisu Libri & Liberi objavljen je njezin prvi znanstveni rad pod naslovom Od vizualnog identiteta do političkoga čina: povijest Kirinovih ilustracija Priča iz davnine.

Područja interesa: Hrvatska dječja književnost, mediji, pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 19. siječnja 2017.
Tajnica HIDK 2019.

Radovi autorice

E-mail: diana.zalar@ufzg.hr

Diana Zalar rođ. Barić (Split, 1965.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1990. Jugoslavenske jezike i književnosti, magistrirala 1994. i doktorirala 2002. U početku radnoga vijeka profesorica u OŠ, knjižničarka u studijskoj knjižnici UF. Od 1993. drži nastavu na matičnoj instituciji, a od 2016. je u zvanju redovite profesorice. Bila je voditeljica ili znanstveni istraživač u tri projekta Min. znan. i teh.; voditeljica istraživanja Hrvatska muzejska slikovnica kao čuvar baštine ostvarenog uz potporu Sveuč. u Zg. Priređivačica je dvotomne antologije If Trees Could Walk, Poems and Stories from Croatian Children’s Literature (MUSZ), za koju je odabrala tekstove, napisala uvod, eseje o književnicima i metodičke obrade naslova. Autorica je knjiga Poezija u zrcalu nastave, Potjehovi hologrami – Studije, eseji i kritike iz književnosti za djecu i mlade; suautorica knjiga Slikovnica i dijete I, Slikovnica i dijete II, Izlet u muzej na mala vrata – prema teoriji slikovnice/ A Trip to The Museum Through the „Little Door“- towards a Theory of Picturebook, a napisala je i jedno poglavlje monografije Ivan Kušan – dijalog s motivom. Suautorica je početnice Čitam i pišem 1, te triju čitanki i radnih bilježnica Kuća Svemoguća, Kuća Igrajuća i Kuća Putujuća. Autorica članaka Hrvatske književne enciklopedije, znanstvenih i stručnih radova, pogovora u beletrističkim izdanjima, antologičarka, recenzentica, autorica „slikovničke antologije“ Vile hrvatskih pisaca (ilustr. Milivoj Ćeran, Nagrada SFERA). Suurednica knjige Veliki vidar – stoljeće Grigora Viteza. Članica uredništva dvaju časopisa-Libri & Liberi od osnutka do danas; Književnost i dijete (2012.-2016.). Članica DHK, Nacionalnog vijeća za hrvatsku dječju knjigu pri IBBY-u, HIDK, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.

Područja interesa: Poezija, slikovnica i fantastika za djecu.

Članstvo u Udruzi: 

Članica HIDK od 7. svibnja 2010.

Radovi autorice

E-mail: jasna.horvat@gmail.com

Radovi autorice

Živi (od 1966) i radi (od 1990) u Osijeku, a od kraja devedesetih surađuje s Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića u Osijeku i okušava se u spisateljstvu. Prva objavljena djela namijenjena su joj upravo djeci (zbirka igrokaza Izgubljena vila, 2002., Alemperkina kazivanja, 2005., Krijesnici 2009.).
Uz njih, književnu radoznalost obznanjuje u proznim ostvarenjima (Pismo u pismu, 2008. – u sautorstvu s Irenom Vrkljan, Az, 2009., Bizarij, 2009.). Roman Az dobitnik je HAZU-ove nagrade za 2010. godinu.